Laktove smjesti na ploču stola, dlanove primače licu dozvolivši prstima da se dodirnu, i na njih blago spusti usne… Izgledalo je kao velika šuplјa piramida na čijem se vrhu nalazi ogromna, zabrinuta glava. Posmatrao ih je ozbilјnim tonom. Kapci su se lagano...
Takav smo narod, čekajući. Modifikovani da konstantno budemo u neriješenom statusu. Život nam se završi a da ne znamo ni da li smo početaka imali… bilo kakvog, osim rođenja. Previše “svetih ratova”, važnih bitaka… toliko puno pozajmlјenih...
Bila sam lakonoga, skoro pa lakokrila… no krila nisam imala, iako sam bila vila. Voljela sam stope i tabane… oh, kako sam ih samo voljela… i da… bila sam blijeda. Govorili su mi da sam vjerovatno među prvom od djece Starpanje… i da mi je...
Primijeti vjeverica drugu vjevericu da se zablenula u nešto. Pažljivo se primače. Pomirisa okolinu. Pogleda lijevo-desno. Njušnu pod rep. Ispravi glavu, pa joj se privuče do uveta: – Šta gledaš to? – Pssst! – metnu kandžicu na njušku – Vidi...
Crnogorski pisac, kolumnista i profiličar govori o tome da li su Crnogorci sujetni, koliko su spremni da upoznaju sebe, kako vole, te o čemu kao profiličar mora da ćuti. Popović je i književnik, a bio je svojevrstan promoter Crne Gore kao najčešće nagrađivani pisac...
